Izaslanstvo Udruge “Hercegovački STAP” je nazočilo Saboru Društva poljičana „Sv.Jure“-Priko u prepunom Domu kulture u Gatima. S obzirom da je Društvo u proteklom vremenu uspješno djelovalo i postiglo zavidne rezultate, naš domaćin i dosadašnji Veliki knez Petar Rodić izabran je jednoglasno za novog Velikog kneza društva Poljičana. Za vrijeme sabora priređen je i bogat kulturni program u kojemu su nastuplile ženske i muške klape te pučki pjevači.
Poslije sabora u Domu kultura služene su autohtone delicije ovog kraja uz neizostavni gastronomski specijalitet “Poljički soparnik”. Uz obostrano zadovoljstvo dogovoreni su i daljnji koraci u suradnji i zbližavanju udruga.
Mali uvid u Poljičku republiku:
Poljica, bezbroj malih živopisnih polja koja su se smjestila oko planine Mosor. Administrativno područje pod samoupravom puka Poljičke republike koji su svoju samostalnost baštinili od 13. stoljeća do barbarskog upada Napoleonove sile početkom 19. stoljeća.
Sastoji se od Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica. Čine je sela Žrnovnica, Srinjine, Donje i Gornje Sitno, Dubrava, Tugare, Srijane, Naklice, Čisla, Gata, Podgrađe, Donji Dolac, Trnbusi, Podstrana, Seoca, Ostrvica, Kostanje, Jesenice
Granice su joj, prema Poljičkom statutu iz 1482.: “Počimljući od zapada i od mora di stecaet se rika Žnovnica, uz brdo prvo Stojni Kamin, pod Kaminom uprav k moru, a gori uz riku Vrilo Žnovnice, uprav Pećica, granica na Ošlji art, granica voda Sedrenik. Peć u Krivica, granica Kučišća, granica u Konjevodu, granica Trnova kamenica, granica Obišeni dub, kod njega granica Vladavića dubrava, brdo Samolek, mali Konačnik, Cetina pod Gardun. Pak niz Cetinu uprav izpod sela Čaporic, ispod sela Ugljani, niz Cetinu, ali posrid rike u Blato od Radobilje, niz riku pod Kreševo, pod selo Katuni, sve niz riku u Perućicu, pod grad Zadvarje, niz riku pod Slime u Kučiće, niz riku pod Miric, Viseć, Medviju, niz riku prid grad Omiš. Pak u more, a niz more do Stobreča aliti u riku Žnovnicu.[1]
Povijest Poljička republika je bila samostalna od 13. stoljeća do upada Napoleonove vojske. Otpor Poljičana je slomio francuski vrhovni zapovjednik, maršal Marmont. Francuski providur za Dalmaciju je proglasom u Zadru, 10. lipnja 1807. ukinuo šest stotina godina staru Poljičku Republiku.
Na čelu ove republike je bio knez, kojeg se biralo na godinu dana. Slojevi plemstva, koji su bili u nešto povoljnijem položaju od ostalog pučanstva su bili Franići i didići. Ova republika je, za razliku od Dubrovačke, bila seljačka republika, dok je Dubrovačka republika bila aristokratska.
Kultura Vrhunac kulturnog dosega ovog kraja je Poljički zakonik.
Zanimljivosti 1960. je godine ruski znanstvenik M. P. Aleksejev iznio tezu, da je Thomas More svoju Utopiju iz 1516. napisao nadahnut poljičkim autonomnim starodrevnim običajima, koji su mu bili uzorom pravednog i slobodnog društva.
