Ova biljna kraljica je neopravdano bila zaboravljena i smatrana dosadnim korovom koji žari i kojeg treba što prije počupati. Danas se prava istina o koprivi sve više širi i dobiva pažnju koju zaslužuje. Ova biljka je izuzetno korisna i može se koristiti na mnogobrojne načine. Koristi se u gastronomiji, narodnoj medicini, industriji i u poljoprivredi. Raste u živicama, na rubu šume, pored potoka i rijeka. Eko poljoprivreda je nezamisliva bez koprive jer doprinosi zdravlju biljaka i dobrom urodu. Od nje se mogu pripremiti gnojiva i sredstva za zaštitu biljaka. Dobra je i kao biljka susjed za većinu povrtnih kultura. Većina povrtnica i voćaka odlično reagira na tretiranje koprivom i lako usvaja tvari iz koprive, posebno rajčica. Grah za zrno, grah mahunar, crveni luk i bijeli luk nisu veliki obožavatelji koprive. Kod sakupljanja koprive treba obratiti pažnju na njene žarne dlačice i obavezno ruke zaštititi rukavicama.
Priprema gnojiva od koprive
Od sakupljene koprive možemo pripremiti razna gnojiva. Kopriva je bogata dušikom i drugim elementima. Može se koristiti samostalno ili u kombinaciji sa drugim travama. Eko poljoprivreda je nezamisliva bez koprive jer doprinosi zdravlju biljaka i dobrom urodu. Za pripremu dušičnog gnojiva od koprive uzeti 1kg svježe ili 200g osušene koprive i potopiti u 10l vode. Za pripremu gnpjiva koristiti plastične kante. Koprivu u vodi dobro promiješati i ostaviti da fermentira tijekom 10 do 15 dana. Dužina fermentacije ovisi o temperaturi. Tijekom vrelih ljetnih dana fermentacija traje pet dana, a tijekom jeseni i proljeća do 15 dana. Fermentacija je završena kada prestane pjenušanje.
Priprema pesticida od koprive
Povremeno se sadržaj kante promiješa, najbolje svakog dana. Kantu je dobro prekriti nekom tkaninom kako u nju ne bi upadale mušice i držati na osunčanom mjestu. Sadržaj razvija neugodan miris i kantu sa koprivom smjestite u najudaljeniji dio vrta. Nakon završene fermentacije sadržaj kante procijedite i koristite kao gnojivo nakon što ga razrijedite sa vodom:
– razrijedite u odnosu 1:10 kada zalijevate zemljište,
– razrijedite u odnosu 1:50 kada vršite folijarno gnojenje.
Procijeđena otopina može se čuvati u zatvorenoj posudi na tamnom i hladnom mjestu. Kopriva koja je fermentirala se može dodati u kompost. Redovna upotreba koprive će ojačati biljke, one će izgledati zdravije, manje će ih napadati patogeni i štetni insekti.
Gnojivo od koprive i kruha
Gnojivo se može napraviti kada se koprivi doda malo kruha, peciva, keks i sva ostala tijesta napravljena sa kvascem, kvasca ili kvasa. To će ubrzati fermentaciju i skratiti je na 3 do 5 dana. ¾ kante ispuniti koprivom i preliti vodom u kojoj je otopljeno malo kvasaca ili kruha. Nakon što fermentacija završi otopina se procijedi i razblaži u odnosu 1:10. U kombinaciji sa sljezom i gavezom dobija se kompleksno NPK gnojivo. Kopriva je pogodna za komercijalni uzgoj. Kopriva se može kombinirati i sa drugim biljnim vrstama: maslačak, pelin, hajdučka trava, pirika, podbjel, kamilica i druge vrste. Sa koprivom ne miješati slak, jer tijekom fermentacije oslobađa otrovne tvari. Takođe, koprivi se ne dodaju žitarice koje zbog visokog sadržaja šećera dovode do alkoholnog vrenja što negativno utječe na uzgoj biljke.
Insekticid od koprive – za zaštitu biljaka
Kopriva se može koristiti i za zaštitu biljaka. Primjena koprive pobiljšava cjelokupan imunitet tretirane biljke i koristi se u zaštiti od štetnih insekata, posebno od zelenih lisnih ušiju.
Za pripremu sredstva kopriva se priprema na isti način kao i kod pripreme gnojiva, ali razlika je u dužini vremenskog perioda tijekom kojeg je kopriva potopljena u vodi. Nakon 24h žareće tvari koprive se razgrađuju i zbog toga se insekticid od koprive koristi nakon 12 do 24h od potapanja koprive.
Insekticid od koprive i pelina Uzeti 1kg koprive i 1kg pelina koje smo prethodno usitnili i preliti sa 8l vrele vode. Kada se prohladi, najmanje držati potopljeno pola sata, procijediti i ostaviti da se potpuno rashladi i tretirati biljke. Nakon 5 do 7 dana postupak ponoviti.
